Dobrodošli na HFD stranicu za stručno usavršavanje.
U svrhu pristupa izabranom sadžaju, neophodna je registracija korisnika. Odaberite poveznicu za željenu aktivnost i registrirajte se sa svojim korisničkim imenom i lozinkom. Ukoliko stranicu koristite prvi put, potrebno je otvoriti korisnički račun (broj HLJK za ljekarnike, a OIB za ostale korisnike je neophodan).

Ljekarnički dom, Masarykova 2, Zagreb

 Hrvatsko farmaceutsko društvo
Farmaceutska izvrsnost u službi zdravlja!


    Site announcements

    (There are no discussion topics yet in this forum)

    Available courses

    Starenje kože vječna je tema i ako ga ne možemo zaustaviti sigurno možemo ublažiti prve znakove. Ovaj puta u goste nam dolazi uvažena koja je sigurno najbolji mogući sugovornik za to područje.

    Poslušajte, koja je to molekula koja potencira diobu stanica, potiče sintezu kolagena , smanjuje pore na licu i usporava starenje  kože?!

    Što su trendovi u antiageingu, koji su oblici pripravaka trenutno u fokusu i zašto je važno koristiti kreme sa zaštitinim faktorima?

    U zadnjoj epizodi našeg Spring meetinga u ovoj sezoni, kroz temu vas vodi urednica mag. pharm. Marina Marušić Fojs.


    Edukativni kviz 2 - Biološka terapija reumatoidnog artritisa (RA)

    Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) s Listom lijekova koja je stupila na snagu 4. lipnja 2019. godine, promijenio se status određenih lijekova koji su se do tada primjenjivali u bolničkim zdravstvenim ustanovama i bili su na Popisu posebno skupih lijekova.

    S ovom izmjenom, biološki lijekovi kojima je na Osnovnoj listi lijekova pridružena oznaka “ RSRL93  “ ili oznaka “ RSRL94  “, umjesto u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi mogu se temeljem propisanog lijeka na recept HZZO-a podizati u ljekarnama na razini primarne zdravstvene zaštite.

    Sekcija za javno ljekarništvo HFD-a pripremila je kvizove iz područja biološke terapije koja se izdaje u ljekarnama. Ovaj kviz se odnosi na biološku terapiju reumatoidnog artritisa.




    Edukativni kviz 1 - Biološka terapija upalnih bolesti crijeva (IBD)

    Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) s Listom lijekova koja je stupila na snagu 4. lipnja 2019. godine, promijenio se status određenih lijekova koji su se do tada primjenjivali u bolničkim zdravstvenim ustanovama i bili su na Popisu posebno skupih lijekova.

    S ovom izmjenom, biološki lijekovi kojima je na Osnovnoj listi lijekova pridružena oznaka “ RSRL93  “ ili oznaka “ RSRL94  “, umjesto u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi mogu se temeljem propisanog lijeka na recept HZZO-a podizati u ljekarnama na razini primarne zdravstvene zaštite.

    Sekcija za javno ljekarništvo HFD-a pripremila je kvizove iz područja biološke terapije koja se izdaje u ljekarnama, a prvi u nizu se odnosi na indikaciju upalnih bolesti crijeva.'




    Podcast 2: „Fotoprotekcija“ sa mag.pharm Aisom Zanki Zelić, specijalisticom dermatofarmacije i kozmetologije

    Ako vas zanimaju trendovi u fotozaštiti, koliki je SPF čileanske maline ili maslinova ulja, što je to fotolijaza,  kako se na koži štite tetovaže, ima li smisla koristiti  SPF 100?!

    Sve to i još puno toga možete saznati ako poslušate drugu epizodu našeg serijala Spring meetinga pod nazivom Fotoprotekcija. Naša urednica i voditeljica podcasta Marina Marušić Fojs ovaj će puta razgovarati s kolegicom Aisom Zanki Zelić, specijalisticom dermatofarmacije i kozmetologije.


    SEKCIJA ZA KOZMETOLOGIJU I DERMATOFARMACIJU

    Tema: PODCAST: "Proljeće na koži: od alergije do dermatitisa" sa  prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med., spec. dermatolog

    Poveznica:

    https://youtu.be/Bi9HNVK5vMg

    Kada se u opuštenom razgovoru nađu liječnik i ljekarnik, a tema je zdravlje kože, evo što sve možemo čuti:

    • Postoje li  proljetni dermatitisi
    • Zašto su autoimune bolesti u porastu
    • Što su to emoliensi plus
    • Postoji li kortikofobija
    • Što je novo u liječenju atopijskog dermatitisa
    • Kakva je suradljivost pacijenta

    I na kraju - u čemu jedan istinski liječnik kao što je naša prva gošća će  prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med., spec. dermatolog nalazi zadovoljstvo i motivaciju u poslu.



    Webinar: Ljekarnički savjeti pacijentima o COVID-19 cjepivima

    dr. sc. Stribor Marković, 3. ožujka 2021. u 17 sati

    Pandemija SARS-CoV-2 virusa rezultirala je ubrzanim istraživanjem cjepiva. U vrlo kratko vrijeme nastali su kandidati potencijalnih lijekova i krenula su i klinička istraživanja. U ovom predavanju odgovorit ćemo na svakodnevna pitanja koja se postavljaju pred ljekarnika/ljekarnicu koji su, podsjetimo, stručnjaci za lijekove. Jesu li cjepiva prebrzo napravljena i koje su to poznate i ispitane platforme korištene? Koje su nuspojave koje se mogu očekivati? Koji je sastav tih cjepiva? Što su to mRNK cjepiva a što su vektorska cjepiva? Koji su još pristupi korišteni i koji pristupi nisu dali očekivanu djelotvornost? Koje je cjepivo „bolje“ i što je to praćeno u kliničkim studijama? U predavanja dat ćemo odgovore na ta pitanja i objasniti na koja pitanja još nemam jasan odgovor.

    Za webinar na linku
    https://us02web.zoom.us/j/82266304121 nije potrebna registracija. Broj sudionika je limitiran na 100, pa predavanje možete pratiti i livestream na:
    https://www.facebook.com/farmaceutHFD

    Pitanja možete postavljati na livestream i Q&A Zoom, imajući na umu kako prijenos podataka kasni dvadesetak sekundi u odnosu na Zoom.


    Što danas znamo o najvažnijim aspektima potencijalnih kandidata za cjepivo protiv COVID-19, s naglaskom na sigurnosne aspekte i potencijalnu djelotvornost.

    Puno se nade polaže u cjepivo protiv COVID-19, kako bi se suzbila pandemija. Kineski su istraživači već u siječnju ove godine izolirali genom virusa i ubrzo su mnoge tvrtke i istraživači krenuli u utrku za djelotvornim i sigurnim cjepivom. Od preko 150 kandidata za cjepivo protiv COVID-19 koji se ispituju u svijetu, njih 54 se trenutno nalaze u nekoj od faza kliničkih ispitivanja: 37 u fazi I, 17 u fazi II i 13 u fazi III. Među cjepivima koja se razvijaju protiv virusa SARS-CoV-2 u manjini su cjepiva koja se razvijaju na klasični način, korištenjem inaktivirane čestice virusa, dok većina drugih cjepiva podrazumijeva novije načine izazivanja imunološkog odgovora, poput DNA vakcina ili proteinskih vakcina, adenovirusnih vakcina, mRNA vakcina upakiranih u lipidne nanočestice itd. Cjepiva na bazi adenovirusnih vektora već su se koristila kod istraživanja cjepiva protiv HIV-a, Ebole i MERS-a.

    Ispitivanja faze III su opsežna, ispituje se djelotvornost i sigurnost u odnosu na placebo (ili neki drugi oblik „lažnog“ cjepiva), a u svako od njih uključeno je i do nekoliko desetaka tisuća ispitanika. Europska agencija je za proces evaluacije cjepiva već počela koristiti tzv. „rolling review“, što znači da se kontinuirano analiziraju podaci tijekom raznih faza razvoja, a od početka 10. mj. su u procesu „rolling“ evaluacije cjepivo tvrtke Astra Zeneca (adenovirusno), tvrtki Pfizer/BioNTech i Moderna (oba temeljena na mRNA tehnologiji) te odnedavno i cjepivo tvrtke Janssen-Cilag International N.V. (adenovirusno).

    Tvrtke Pfizer i BioNTech i Moderna objavile su recentno preliminarne rezultate istraživanja faze III u kojima navode djelotvornost od preko 90%, dok je tvrtka Astra Zeneca koja razvija cjepivo u suradnji s University of Oxford objavila djelotvornost od 70%. Dana 2.12. Britanska agencija za lijekove (MHRA) odobrila je cjepivo tvrtki Pfizer i BioNTech. Europska agencija za lijekove u proceduri je razmatranja zahtjeva za registracijom cjepiva ove tvrtke i svoje će mišljenje dati do 29.12., dok će mišljenje o registraciji cjepiva tvrtke Moderna dati do 12.1.2021.

    Europska komisija je s više farmaceutskih tvrtki sklopila ugovor o nabavi kako bi se za područje EU osigurala dovoljna količina cjepiva, u slučaju da se za njih dokaže djelotvornost i sigurnost.


    S obzirom na veliki porast ukupnog broja i stope incidencije novodijagnosticiranih zloćudnih  bolesti u RH te činjenicu da je to trend u čitavom svijetu potreba za terapijskim opcijama u liječenju novotvorevina i zločudnih bolesti neprestano raste.

    Sukladno tome raste i potreba educiranja i donošenja novih terapijskih opcija: kemoterapijskih, hormonskih, imunoterapijskih i suportivnih.
    NCCN smjernice jasno definiraju mjesto svakom lijeku u okviru imunokemoterapijskih protokola i suportivne terapije te biološki lijekovi igraju važnu ulogu u terapijskoj slagalici svakog pojedinog pacijenta.

    Kada govorimo o limfoproloferativnim bolestima najveći broj pacijenata boluje od non-Hodgkinovog limfoma (5-7/100 000) i KLL-a (kronične limfocitne leukemije; 4/100 000).

    U liječenju tih bolesti primjenjuje se značajan broj terapija i protokola o kojima je važno provoditi konstantnu edukaciju da bi klinička praksa mogla pratiti napretke u terapijskim mogućnostima i promjene u smjernicama.

    Zbog navedenog ova će edukacija sadržavati kratki uvod o limfoproliferativnim bolestima, pristup njihovom liječenju objašnjenom na prikazu pacijenta iz stvarne kliničke prakse te predstavljanje trenutno dostupnih terapijskih opcija i protokola.

    Edukacija će obuhvatiti i najčešće medikacijske pogreške kako bi se skrenula pozornost na njih i podigla svijest o važnosti prevencije pogrešaka s ciljem pružanja najbolje skrbi pacijentima.


    Predavač: dr.sc. Stribor Marković, magistar farmacije i medicinske biokemije

    U ljekarničkoj praksi potrebno je zadržati objektivnost u preporuci suplemenata koji se reklamiraju kao pripravci za imunološki sustav. Potrebno je uvijek proučiti razinu dokaza i kvalitetu pojedinih proizvoda.

    Vitamin D je jedan od najpopularnijih „vitamina imuniteta“ smijenivši s trona vitamin C koji je desetljećima suvereno vladao marketingom vitamina. Vitamin C je smijenjen s razlogom. Premda ima niz fizioloških funkcija, od biosinteze kolagena, karnitina, adrenalina i noradrenalina, vitamin C nije spektakularan u prevenciji prehlade osim kod teških fizičkih radnika. U zadnje vrijeme vodi se marketinški rat različitih oblika vitamina C, od prirodnih do liposomskih. U realnom životu razlike između njihove bioraspoloživosti i efikasnosti su vrlo skromne i često ne pravdaju razliku u cijeni.

    S druge strane, manjak vitamina D je vrlo učestao u jeseni i zimi jer taj vitamin ne možemo toliko efikasno skladištiti kao vitamin A ili B12. Vitamin D djeluje „stimulativno“, ako govorimo u tim terminima, na urođeni i nespecifični dio imunološkog sustava stimulirajući procese poput fagocitoze te lučenje antimikrobnih peptida. Na specifični dio imunološkog sustava djeluje regulatorno i zbog toga je primjenu našao i u suplementaciji ljudi s autoimunim bolestima. Dugo smo godina živjeli u nepreciznom osjećaju gornje granice i nekadašnji suplementi ograničeni na 400 IU bili su jednostavno neadekvatni. Opet, kao struka, moramo upozoriti ljude na problem nekontroliranog uzimanja velikih količina vitamina D.

    Manjak vitamina A je bio veliki problem Europe, povećanjem raznovrsnosti prehrane drastični manjak ostaje problem siromašnih zemalja s teškim posljedicama. Zbog toga je manjak vitamina A ostao u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije u kontekstu prevencije niza bolesti poput proljeva i infekcija u djece nerazvijenih zemalja te, naravno prevencije sljepila kao posljedice teškog manjka vitamina A. Subklinički manjak vitamina A u bogatijim društvima poput našeg može imat utjecaj na progresije bolesti poput displazije cerviksa izazvanog HPV-om.

    Cink je također jedan od mikroelemenata koje je kasno prepoznat kao esencijalni nutritivni faktor i njegova iznimno široka uloga u našoj fiziologiji nije limitirana samo na imunološki sustav. Manjak cinka nije rijedak jer neki lijekovi poput pojedinih klasa antihipertenziva utječu na smanjenje cinka. U kliničkim studijama utjecaj cinka nije vezan za prevenciju već intervenciju. U ranim fazama infekcije može smanjiti dužinu trajanja prehlade.

    Beta glukani su već dugo prisutni na tržištu i među proizvođačima vlada oštra konkurencija na polju oglašavanja. Ipak, beta glukani su daleko kompleksniji nego što izgleda i razgranatost kemijskim vezama 1,3 i 1,6 nije jedini strukturalni uvjet. Beta glukani za svoje djelovanje moraju imati trostruku uzvojnicu i prije svega moraju imati koliko toliko dovoljan broj kliničkih studija. Samo nekoliko beta glukana doista ima barem par kliničkih potvrda u kontekstu prevencije prehlade.

    Probiotici isto tako poznaju oštru borbu na tržištu i svjesni smo velikih slabosti u kvaliteti probiotika. Uvijek moramo biti svjesni svojstva soja. Kao što mikrobiom utječe na imunološki sustav, tako i pojedini sojevi imaju različite utjecaje na imunološki sustav. U kontekstu prehlada, primjerice, najviše će nas zanimati sojevi koji pokazuju stimulativnu ulogu prema Th1 imunološkom dijelu sustava i, naravno, zanimat će nas koliko imaju kliničkih studija u željenim indikacijama. Kao i kod lijekova, trebamo paziti kako doza u proizvodu doista i odgovara kliničkim studijama.

    I za sam kraj, što je od biljaka koje poznajemo u kontekstu imunološkog sustava. Biljka koju već desetljećima pratimo je ehinacea. Kod primjene ehinaceae postoji nekoliko tipova ekstrakata: jedni koji su bez alkil-amida te drugi koji sadrže ovu grupu spojeva. Ehinacea koja sadrži alkil-amide nije samo „stimulator“ već djeluje i protuupalno. Premda je Europska agencija za lijekove limitirala dužinu trajanja njene primjene, ipak nam može biti zanimljiva u ranim fazama prehlade ili kratkotrajnije prevencije.

    SEKCIJA ZA KOZMETOLOGIJU I DERMATOFARMACIJU

    Tema: Napredna izrada magistralnih pripravaka u dermatologiji

    Predavač: Vesna Marijanović Jukić, mag. pharm., Fagron

    Poveznica:

    https://youtu.be/2oJLuw-xzW0

    Sažetak:  Da bismo proširili znanje o magistralnim pripravcima u ljekarni, Sekcija za kozmetologiju i dermatofarmaciju organizirala je  webinar o naprednoj izradi i uporabi novih vrsta podloga u dermatologiji prilagođenih tipovima kože i dijagnozama. O toj temi i o različitim recepturama magistralnih pripravaka, govori Vesna Marijanović Jukić, mag. pharm. iz tvrtke Fagron.


    Transfer skrbi pacijenta na biološkoj terapiji

    Razgovor o Međunarodnom danu mjerenja krvnog tlaka

    https://youtu.be/rzF0IVzRjls

    Znate li da Europska komisija u okviru svojih 12 kodova protiv raka promiče cijepljenje protiv HPV-a kao učinkovitu prevenciju sprječavanja nastanka raka vrata maternice i još nekoliko vrsta raka povezanih s HPV infekcijom?

    Već nekoliko godina zaredom, omogućeno je besplatno cijepljenje protiv HPV-a u cijeloj Republici Hrvatskoj. Kako su pojedini gradovi i općine omogućavali besplatno cijepljenje unazad desetak godina, možemo s ponosom ustvrditi da je iskustvo cijepljenja protiv HPV-a u Hrvatskoj dugogodišnje. Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV-a) djevojčica i djevojaka, dječaka i mladića je preporučljivo radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma. Dr. Neda Ferenčić Vrban, specijalistica školske medicine i tajnica Hrvatske lige protiv raka, posvećena je edukaciji javnosti, roditelja i djece o pravovremenoj prevenciji raka uzrokovanog HPV-om. Ona je naš prvak cijepljenja!

    #CjepivaDjeluju #ZdravljeZaSve #HerojiCijepljenja #PrvaciCijepljenja #VaccinesWork #EuropskiTjedanCijepljenja #SvjetskiTjedanCijepljenja #ImunizacijaEurope #ZdravstveniStrucnjaci #KoalicijaZaCijepljenje #SupportNursesAndMidwives #EuropeanImmunizationWeek #EIW2020 #WorldImmunizationWeek #WIW2020 #HealthforAll #CoalitionForVaccination #Immunisation #ImmunizeEurope #VaccinesHeroes #VaccineChampions #HZJZ #HALMED #HFD #MIZ #prevencija a ne #komplikacija @usfmbh @cromsic @hzjz @drustvomladihlijecnika @hrvatskalijecnickakomora @hrvatskakomoramedicinskih sestara @kuz.hrvatska @upuz @pgeu @hljk.hr