Predavač: dr.sc. Stribor Marković, magistar farmacije i medicinske biokemije
U ljekarničkoj praksi potrebno je zadržati objektivnost u preporuci suplemenata koji se reklamiraju kao pripravci za imunološki sustav. Potrebno je uvijek proučiti razinu dokaza i kvalitetu pojedinih proizvoda.
Vitamin D je jedan od najpopularnijih „vitamina imuniteta“ smijenivši s trona vitamin C koji je desetljećima suvereno vladao marketingom vitamina. Vitamin C je smijenjen s razlogom. Premda ima niz fizioloških funkcija, od biosinteze kolagena, karnitina, adrenalina i noradrenalina, vitamin C nije spektakularan u prevenciji prehlade osim kod teških fizičkih radnika. U zadnje vrijeme vodi se marketinški rat različitih oblika vitamina C, od prirodnih do liposomskih. U realnom životu razlike između njihove bioraspoloživosti i efikasnosti su vrlo skromne i često ne pravdaju razliku u cijeni.
S druge strane, manjak vitamina D je vrlo učestao u jeseni i zimi jer taj vitamin ne možemo toliko efikasno skladištiti kao vitamin A ili B12. Vitamin D djeluje „stimulativno“, ako govorimo u tim terminima, na urođeni i nespecifični dio imunološkog sustava stimulirajući procese poput fagocitoze te lučenje antimikrobnih peptida. Na specifični dio imunološkog sustava djeluje regulatorno i zbog toga je primjenu našao i u suplementaciji ljudi s autoimunim bolestima. Dugo smo godina živjeli u nepreciznom osjećaju gornje granice i nekadašnji suplementi ograničeni na 400 IU bili su jednostavno neadekvatni. Opet, kao struka, moramo upozoriti ljude na problem nekontroliranog uzimanja velikih količina vitamina D.
Manjak vitamina A je bio veliki problem Europe, povećanjem raznovrsnosti prehrane drastični manjak ostaje problem siromašnih zemalja s teškim posljedicama. Zbog toga je manjak vitamina A ostao u fokusu Svjetske zdravstvene organizacije u kontekstu prevencije niza bolesti poput proljeva i infekcija u djece nerazvijenih zemalja te, naravno prevencije sljepila kao posljedice teškog manjka vitamina A. Subklinički manjak vitamina A u bogatijim društvima poput našeg može imat utjecaj na progresije bolesti poput displazije cerviksa izazvanog HPV-om.
Cink je također jedan od mikroelemenata koje je kasno prepoznat kao esencijalni nutritivni faktor i njegova iznimno široka uloga u našoj fiziologiji nije limitirana samo na imunološki sustav. Manjak cinka nije rijedak jer neki lijekovi poput pojedinih klasa antihipertenziva utječu na smanjenje cinka. U kliničkim studijama utjecaj cinka nije vezan za prevenciju već intervenciju. U ranim fazama infekcije može smanjiti dužinu trajanja prehlade.
Što danas znamo o najvažnijim aspektima potencijalnih kandidata za cjepivo protiv COVID-19, s naglaskom na sigurnosne aspekte i potencijalnu djelotvornost.
Puno se nade polaže u cjepivo protiv COVID-19, kako bi se suzbila pandemija. Kineski su istraživači već u siječnju ove godine izolirali genom virusa i ubrzo su mnoge tvrtke i istraživači krenuli u utrku za djelotvornim i sigurnim cjepivom. Od preko 150 kandidata za cjepivo protiv COVID-19 koji se ispituju u svijetu, njih 54 se trenutno nalaze u nekoj od faza kliničkih ispitivanja: 37 u fazi I, 17 u fazi II i 13 u fazi III. Među cjepivima koja se razvijaju protiv virusa SARS-CoV-2 u manjini su cjepiva koja se razvijaju na klasični način, korištenjem inaktivirane čestice virusa, dok većina drugih cjepiva podrazumijeva novije načine izazivanja imunološkog odgovora, poput DNA vakcina ili proteinskih vakcina, adenovirusnih vakcina, mRNA vakcina upakiranih u lipidne nanočestice itd. Cjepiva na bazi adenovirusnih vektora već su se koristila kod istraživanja cjepiva protiv HIV-a, Ebole i MERS-a.
Ispitivanja faze III su opsežna, ispituje se djelotvornost i sigurnost u odnosu na placebo (ili neki drugi oblik „lažnog“ cjepiva), a u svako od njih uključeno je i do nekoliko desetaka tisuća ispitanika. Europska agencija je za proces evaluacije cjepiva već počela koristiti tzv. „rolling review“, što znači da se kontinuirano analiziraju podaci tijekom raznih faza razvoja, a od početka 10. mj. su u procesu „rolling“ evaluacije cjepivo tvrtke Astra Zeneca (adenovirusno), tvrtki Pfizer/BioNTech i Moderna (oba temeljena na mRNA tehnologiji) te odnedavno i cjepivo tvrtke Janssen-Cilag International N.V. (adenovirusno).
Tvrtke Pfizer i BioNTech i Moderna objavile su recentno preliminarne rezultate istraživanja faze III u kojima navode djelotvornost od preko 90%, dok je tvrtka Astra Zeneca koja razvija cjepivo u suradnji s University of Oxford objavila djelotvornost od 70%. Dana 2.12. Britanska agencija za lijekove (MHRA) odobrila je cjepivo tvrtki Pfizer i BioNTech. Europska agencija za lijekove u proceduri je razmatranja zahtjeva za registracijom cjepiva ove tvrtke i svoje će mišljenje dati do 29.12., dok će mišljenje o registraciji cjepiva tvrtke Moderna dati do 12.1.2021.
Europska komisija je s više farmaceutskih tvrtki sklopila ugovor o nabavi kako bi se za područje EU osigurala dovoljna količina cjepiva, u slučaju da se za njih dokaže djelotvornost i sigurnost.
SEKCIJA ZA KOZMETOLOGIJU I DERMATOFARMACIJU
Tema: Napredna izrada magistralnih pripravaka u dermatologiji
Predavač: Vesna Marijanović Jukić, mag. pharm., Fagron
Poveznica:
Sažetak: Da bismo proširili znanje o magistralnim pripravcima u ljekarni, Sekcija za kozmetologiju i dermatofarmaciju organizirala je webinar o naprednoj izradi i uporabi novih vrsta podloga u dermatologiji prilagođenih tipovima kože i dijagnozama. O toj temi i o različitim recepturama magistralnih pripravaka, govori Vesna Marijanović Jukić, mag. pharm. iz tvrtke Fagron.
Webinar: Ljekarnički savjeti pacijentima o COVID-19 cjepivima
dr. sc. Stribor Marković, 3. ožujka 2021. u 17 satiPandemija SARS-CoV-2 virusa rezultirala je ubrzanim istraživanjem cjepiva. U vrlo kratko vrijeme nastali su kandidati potencijalnih lijekova i krenula su i klinička istraživanja. U ovom predavanju odgovorit ćemo na svakodnevna pitanja koja se postavljaju pred ljekarnika/ljekarnicu koji su, podsjetimo, stručnjaci za lijekove. Jesu li cjepiva prebrzo napravljena i koje su to poznate i ispitane platforme korištene? Koje su nuspojave koje se mogu očekivati? Koji je sastav tih cjepiva? Što su to mRNK cjepiva a što su vektorska cjepiva? Koji su još pristupi korišteni i koji pristupi nisu dali očekivanu djelotvornost? Koje je cjepivo „bolje“ i što je to praćeno u kliničkim studijama? U predavanja dat ćemo odgovore na ta pitanja i objasniti na koja pitanja još nemam jasan odgovor.
Za webinar na linku
https://us02web.zoom.us/
https://www.facebook.com/
Pitanja možete postavljati na livestream i Q&A Zoom, imajući na umu kako prijenos podataka kasni dvadesetak sekundi u odnosu na Zoom.
S obzirom na veliki porast ukupnog broja i stope incidencije novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti u RH te činjenicu da je to trend u čitavom svijetu potreba za terapijskim opcijama u liječenju novotvorevina i zločudnih bolesti neprestano raste.
Sukladno tome raste i potreba educiranja i donošenja novih
terapijskih opcija: kemoterapijskih, hormonskih, imunoterapijskih i
suportivnih.
NCCN smjernice jasno definiraju mjesto svakom lijeku u okviru
imunokemoterapijskih protokola i suportivne terapije te biološki lijekovi
igraju važnu ulogu u terapijskoj slagalici svakog pojedinog pacijenta.
Kada govorimo o limfoproloferativnim bolestima najveći broj
pacijenata boluje od non-Hodgkinovog limfoma (5-7/100 000) i KLL-a (kronične
limfocitne leukemije; 4/100 000).
U liječenju tih bolesti primjenjuje se značajan broj terapija i
protokola o kojima je važno provoditi konstantnu edukaciju da bi klinička
praksa mogla pratiti napretke u terapijskim mogućnostima i promjene u
smjernicama.
Zbog navedenog ova će edukacija sadržavati kratki uvod o
limfoproliferativnim bolestima, pristup njihovom liječenju objašnjenom na
prikazu pacijenta iz stvarne kliničke prakse te predstavljanje trenutno
dostupnih terapijskih opcija i protokola.
SEKCIJA ZA KOZMETOLOGIJU I DERMATOFARMACIJU
Tema: PODCAST: "Proljeće na koži: od alergije do dermatitisa" sa prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med., spec. dermatolog
Poveznica:
Kada se u opuštenom razgovoru nađu liječnik i ljekarnik, a tema je zdravlje kože, evo što sve možemo čuti:
- Postoje li proljetni dermatitisi
- Zašto su autoimune bolesti u porastu
- Što su to emoliensi plus
- Postoji li kortikofobija
- Što je novo u liječenju atopijskog dermatitisa
- Kakva je suradljivost pacijenta
I na kraju - u čemu jedan istinski liječnik kao što je naša prva gošća će prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med., spec. dermatolog nalazi zadovoljstvo i motivaciju u poslu.
Podcast 2: „Fotoprotekcija“ sa mag.pharm Aisom Zanki Zelić, specijalisticom dermatofarmacije i kozmetologije
Ako vas zanimaju trendovi u fotozaštiti, koliki je SPF čileanske maline ili maslinova ulja, što je to fotolijaza, kako se na koži štite tetovaže, ima li smisla koristiti SPF 100?!
Sve to i još puno toga možete saznati ako poslušate drugu epizodu našeg serijala Spring meetinga pod nazivom Fotoprotekcija. Naša urednica i voditeljica podcasta Marina Marušić Fojs ovaj će puta razgovarati s kolegicom Aisom Zanki Zelić, specijalisticom dermatofarmacije i kozmetologije.
Starenje kože vječna je tema i ako ga ne možemo zaustaviti sigurno možemo ublažiti prve znakove. Ovaj puta u goste nam dolazi uvažena koja je sigurno najbolji mogući sugovornik za to područje.
Poslušajte, koja je to molekula koja potencira diobu stanica, potiče sintezu kolagena , smanjuje pore na licu i usporava starenje kože?!
Što su trendovi u antiageingu, koji su oblici pripravaka trenutno u fokusu i zašto je važno koristiti kreme sa zaštitinim faktorima?
U zadnjoj epizodi našeg Spring meetinga u ovoj sezoni, kroz temu vas vodi urednica mag. pharm. Marina Marušić Fojs.
Webinar: "Znate li dovoljno o probioticima?"
dr. sc. Stribor Marković, 28. listopada 2021. u 18 sati
Prije nekoliko godina na kampu usred Velebita imao sam raspravu s
ukrajinskim speleologom i liječnikom koji me iskreno pitao, vidjevši moj
entuzijazam: "jesu li probiotici samo veliki "hype"? To pitanje ne
postavljaju samo ukrajinski speleolozi već i svaki razuman medicinski
djelatnik. Police ljekarni savijaju se pod teretom raznih probiotičkih
proizvoda. U tihoj medicinskoj realnosti njihova je zadaća daleko uža,
ali više nego jasno medicinski vrijedna. Postoji li razlika između vrste
i soja? Mogu li se probiotici razlikovati ovisno o mjestu proizvodnje,
pa čak i kad su isti soj? Što to nude "smjese" različitih sojeva?
Molekularni mehanizam probiotika te pretkliničke studije mogu biti
korelirani s kliničkim studijama, što nam otvara oči da tražimo jasne
poveznice u komunikaciji. S druge strane, dokazi in vitro ili in vivo
studija ne mogu kreirati indikacije. Razne ideje vuku se o nužnosti
izvorišta probiotika kao ključnom faktoru, broju sojeva u proizvodu, a
marketing nudi zabavne reklame koje sugeriraju kako probiotici niču na
zgarištima mikrobioma uništenog antibioticima ili infekcijom. Nude se
ekstenzije, nešto poput frizerskih ekstenzija, kako se uloga mikrobioma
olako translatira na ulogu probiotika. Istina je dijametralno suprotna
od takvih tvrdnji. Pravi probiotik mora imati dobru stabilitetnu studiju
baš kao i lijek. Taksativno nabrajanje svojstava probiotika je
irelevantno ako nije zadovoljena doza. Stručni radovi, čak i društvene
mreže, nude sofisticirane nadogradnje znanja o probioticima, a onda
farmaceuti budu konfrontirani vrlo banalnim strahovima pacijenata kako
se laktobacili ne smiju koristiti kod osoba osjetljivim na laktozu ili
mlijeko. Stoga treba krenuti od osnova da bi došli do nadogradnje.POVEZNICA za webinar:
